U proteklih nekoliko desetljeća postupak urbanizacije naglo se ubrzao, često na nepromišljen i neodrživ način, što je utjecalo na klimatske promjene. Kako ubrzano širenje građevinskih radova utječe na upravljanje prirodnim resursima u gradovima i na živote stanara? Kako zelena gradnja može pridonijeti poboljšanju lokalne mikroklime?

Arhitekt koji je danas jedno od najpoznatijih imena u svijetu arhitekture objavio je 1920-ih esej u časopisu „L’Esprit Nouveau” (Novi duh). Njegovo je ime Le Corbusier, a u eseju je istaknuo svojih slavnih pet načela suvremene arhitekture. U skladu sa svojom filozofijom dizajna koju je temeljio na tri elementa, konkretno na suncu, prostoru i zelenilu, naglasio je jasan smjer koji treba pratiti svaka suvremena zgrada. Pet pretpostavki koje je sâm primjenjivao i danas su pokazatelj za suvremeni karakter arhitekture. U njima poziva na upotrebu stupova kako bi se zgradi dao dojam lakoće, vodoravnih, neprekinutih traka prozora kako bi se omogućilo što više prirodnog svjetla u unutrašnjosti, primjenu slobodnog tlocrta bez odjeljivanja prostora u zasebne, zatvorene sobe, fasada oslobođenih nosećih elemenata i ravnih krovova koji se mogu pretvoriti u zelene terase i krovne vrtove.

Stalni napredak urbanizacije i veliki porast izgradnje zabilježeni u proteklih nekoliko desetljeća sa sobom su donijeli i negativne posljedice. Budući da se teren na kojem se protežu naši gradovi i naselja sve više prekriva betonom i asfaltom, povećali su se i obujam i brzina površinskog otjecanja. Time se preopterećuje sustav odvodnje i povećava rizik od poplava. Razine podzemnih voda istodobno se neprestano smanjuju. Svi ti čimbenici uzrokuju propadanje gradskih mikroklima, ali i pogoršanje kvalitete života.

Kao primjer možemo istaknuti pojavu gradskih toplinskih otoka, koji pridonose uništavanju okoliša i gradskih krajolika te za posljedicu imaju znatno povećanu potrošnju vode i električne energije tijekom sušnih razdoblja. Daljnja urbanizacija dovodi do još više betoniranja i asfaltiranja, čime se nastavlja začarani krug mjera za upravljanje vodnim resursima i sprječavanje poplava. Predviđeno povećanje učestalosti ekstremnih vremenskih uvjeta kao što su suše i obilne oborine, kao posljedica globalnog zagrijavanja, samo će pogoršati te probleme.

Povratak korijenima u krovopokrivanju

Pojam suvremenog dizajna podrazumijeva osiguravanje zelenih prostora, što je jasno vidljivo u poslovnim zgradama 21. stoljeća. To je posebno očito u posljednjem desetljeću kad se dosljedno prate trendovi u zaštiti okoliša te su dizajneri predvodnici u osmišljanju rješenja za zaštitu klime. Uz estetske i funkcionalne značajke, suvremena arhitektura posebnu pažnju posvećuje i tome da rješenja budu prihvatljiva i za okoliš i ljude. Zahvaljujući razvoju naselja i gradova uz granice ekoloških područja pojavila se nova vrsta gradskog vrta – zeleni krov. Zeleni krovovi krase suvremena zdanja, skupljaju kišnicu, unaprjeđuju mikroklimu, poboljšavaju izolaciju i pružaju dom pčelama.

Dr. sc. Marta Weber-Siwirska dipl. ing., docentica na Institutu za krajobraznu arhitekturu Fakulteta ekoloških i bioloških znanosti u Wrocławu, predsjednica udruženja Polish Green Roofs Association i članica odbora Svjetske mreže za zelenu arhitekturu podijelila je s nama nekoliko činjenica i brojki:

Zeleni krovovi prvi su se puta pojavili kad je ljudska vrsta napustila život u špiljama i uputila se u potragu za hranom. Tad su se koristili kolibama čiji su krovovi bili prekriveni travnjacima koji su pružali izolaciju. Zeleni krovovi danas pridonose unaprjeđenju lokalne mikroklime jer ublažavaju učinke gradskih toplinskih otoka. Kad se izmjeri temperatura zraka dva metra iznad zelenog krova, u prosjeku je za dva stupnja Celzija niža od one iznad tradicionalnih krovova. U ekstremnim uvjetima, krovovi prekriveni smolom mogu se zagrijati do temperature od 80 ili čak 100 °C, dok će temperatura na zelenom krovu biti između 25 i 40 °C, ovisno o vrsti pokrova. Zeleni krovovi pružaju i toplinsku izolaciju. Razlika između temperature u zatvorenim prostorima ispod zelenog krova i one u prostorima pod tradicionalnim krovovima može iznositi čak pet stupnjeva. To rezultira gospodarskim koristima koje proizlaze iz uštede na klimatizaciji ili grijanju prostora i mogu se izraziti konkretnim brojkama. U izračunima ukupne potrošnje energije zgrade procjenjuje se da ta ušteda iznosi čak 19 % ili više. Zeleni krovovi mogu zadržati od 15 do 90 % kišnice. Nadalje, sloj supstrata od 20 centimetara prigušuje buku do 50 decibela, što odgovara uobičajenim zvukovima u uredima.

Još je jedna od prednosti uključivanja zelenih krovova u dizajn zgrade činjenica da pridonose očuvanju biološke raznolikosti na kojoj se temelji ljudski život. Prisutnost biljnog života u gradskom okruženju povoljno utječe na kvalitetu svakodnevnog života kad je riječ o proizvodnji kisika i apsorpciji ugljičnog dioksida. Osim toga, lišće hvata onečišćivače zraka u obliku prašine. Računica je jednostavna: što je više biljaka u našem okruženju, to ćemo čišći zrak udisati.

Rješenja koja pokreću trendove

Više se od polovine zgrada u središnjoj i istočnoj Europi kojima su dodijeljeni certifikati BREEAM i/ili LEED za ekološka svojstva nalazi u Poljskoj. Velik broj njih ima krovove, terase ili fasadne zidove koji služe kao zelene površine. Većina zgrada tog tipa u Poljskoj opremljena je aluminijskim sustavima izrađenima po mjeri.

Najveći zeleni zid u zemlji nalazi se na sjeverozapadu, u gradu Szczecin. Posejdon, prva poslovna zgrada u Poljskoj koja se može pohvaliti gotovo nultom stopom potrošnje energije, a dio fasade pretvoren je u vertikalni zid visok 15 metara. Riječ je o živom zidu koji prekriva jednu neprekinutu plohu i zauzima 150 četvornih metara. Vodonepropusne je strukture, otporan na vatru i osigurava odgovarajuće uvjete za vegetaciju, a dom je za čak 6500 biljaka. Zgradi je već dodijeljen međunarodni certifikat BREEAM s ocjenom „izvrstan”, uz mogućnost povišenja na „izvanredan” tijekom revizije koja će se provesti čim se zgrada počne upotrebljavati. To je veliko priznanje za sve organizacije koje sudjeluju na projektu, posebno uzme li se u obzir činjenica da je velik dio zgrade, bivši centar Posejdon, star gotovo 90 godina.

Izvrsni rezultati u smislu upravljanja energijom postignuti su i zahvaljujući izolaciji, koja je dizajnirana i izvedena u skladu s najvišim standardima. Jedan je od ključnih elemenata koji pridonose toplinskoj izolaciji ALUPROF MB-SR50N HI+ fasadni sustav sa strukturno naprednom zonom toplinske izolacije. Upotreba aluminijskih profila omogućila je da se postigne upečatljiv spoj svih elemenata povijesnog dijela kompleksa s ostakljenim pročeljem na gornjem dijelu zgrade. U zgradi se odražavaju novi standardi za obnovu popularnih starih zdanja. Posejdon je dokaz da se to može učiniti uz poštovanje povijesnog konteksta i brigu o prirodi.

Za korisnike i za okoliš

Još je jedan primjer suvremenog objekta u kojem su dizajneri korisnicima osigurali i zelenu površinu Concordia Design u Wrocławu na jugozapadu Poljske. Smještena u omiljenom dijelu grada, Wyspa Słodowa (otok slada), nalazi se na lokaciji četverokatne stambene zgrade izgrađene 1845. koja jedina u tom dijelu grada nije bila u potpunosti razrušena tijekom zračnih napada u Drugom svjetskom ratu. Izazov obnove povijesnih ostataka i njihovo povezivanje s novodizajniranim dijelom, uz istodobno poštovanje svih restauratorskih i ekoloških standarda povjeren je nizozemskom društvu MVRDV. Njegovi su arhitekti postigli velik uspjeh! Glavna je zamisao dizajnera bila zadržavanje otvorene prirode otoka i izgraditi zajednicu Concordia Design u simbiozi s okolinom. Jedan od načina na koji se to postiglo bila je upotreba ostakljenja koje obujmljuje sve strane zgrade, čime se ostavlja dojam da su nestale granice između unutrašnjosti i okružujuće zgrade. Peti je kat najviši. Ondje je smještena otvorena terasa okružena staklenom i aluminijskom ogradom s koje se proteže pogled na povijesnu jezgru grada. Zgrada se može pohvaliti i najvećim zelenim zidom u Poljskoj. On se proteže na 360 četvornih metara te na njemu raste deset tisuća biljaka. 

Michał Karbowiak, Community Manager za Concordia Design Wrocław sa zadovoljstvom je s nama podijelio više pojedinosti:

Concordia Design Wrocław zapravo ima dva zelena zida! Manji se nalazi u prostoru za co-working. Veći, onaj na krovnoj terasi, jedan je od najvećih u zemlji. Sadržava više od deset tisuća biljaka i cjelogodišnji je vertikalni vrt. Sam po sebi je turistička atrakcija. Uvijek oduševi naše posjetitelje koji ga vole iskoristiti za selfieje koje zatim mogu podijeliti na društvenim medijima.

Zgrada je opremljena najsuvremenijim rješenjima za uštedu energije. Osvjetljenje je LED, a njegova se jačina može podešavati. Upotrebljavaju se sustav za upravljanje zgradom i sustav grijanja kod kojeg se potrošnja energije može prilagoditi stvarnim potrebama. Aluminijska stolarija izrađena je po mjeri zgrade. Stakleni zidovi izrađeni su s pomoću sustava polustrukturalne fasade ALUPROF MB-SR50N EFEKT, dok su prozori i vrata dizajnirani s pomoću sustava ALUPROF MB-86 SI. Cijela je fasada zgrade ostakljena te je bilo moguće upotrijebiti ostakljenje i na novom dijelu i na obnovljenim, povijesnim dijelovima zgrade, čime su dobiveni klasični prozori sa letvicama za staklo. Još je jedna od prednosti sustava MB-86 izvrsna toplinska izolacija te velika izdržljivost profila, što znači da su pogodni za velike i teške strukture, a opet zadržavaju svoje izvanredne parametre nepropusnosti za zrak.

Široka livada u srcu glavnog grada Šleske

Jedan od najzanimljivijih načina za povezivanje zelenih površina i javnih zgrada vidljiv je na krovu MCK-a, međunarodnom kongresnom centru u Katowicama, gradu na jugu Poljske. Izgrađen je na obnovljenom zemljištu na kojem se prije nalazio rudnik „Katowice” i smješten je u srcu novog okruga, takozvane kulturne zone, u blizini slavne sportske dvorane Spodek, muzeja Śląskie te zgrade poljskog nacionalnog simfonijskog orkestra.

Zeleni krov proteže se do travnate livade i postao je jedna od glavnih značajki centra. Krov je sad naširoko poznat, a odlikuje se oštrom, zubastom geometrijom raspona do trideset metara. Cijelu površinu čini iskoristivi prostor dizajniran da podnese veliko opterećenje, što nije bio lak zadatak za dizajnere i izvođače radova na zgradi. Niži dio krova, takozvana Dolina, proteže se dijagonalno uz stazu kojom se građani i turisti mogu kretati od trga ispred dvorane Spodek do zgrade simfonijskog orkestra. Tu su i vidikovci s kojih posjetitelji mogu uživati u pogledu na panoramu glavnog grada Gornje Šleske.

Izdignuti dio prekriven je crnom mrežom od izduženog metala. On pruža zaštitu od jakog sunca, a da pritom ne utječe na pogled koji je zajamčen zahvaljujući obilnom ostakljenju. Na zgradi je upotrijebljen sustav stijena s okomitim i vodoravnim prečkama ALUPROF MB-SR50N koji je omogućio postizanje estetski lijepe fasade s vidljivim uskim razdjelnim linijama, osiguravajući pritom čvrstu i otpornu strukturu. Centar je opremljen još jednim rješenjem društva ALUPROF, sustavom prozora i vrata MB-70HI koji jamči izvrsnu toplinsku i zvučnu izolaciju.

Zeleni urbanizam i urbano zelenilo. Budućnost građevinske industrije

Postavljanje zelenih krovova na novogradnju i pri obnovi postojećih krovova obvezno je u brojnim europskim naseljima i gradovima. U doba klimatskih promjena i uvođenja posebnih zahtjeva u velikom broju zemalja, zelene površine dio su sigurne i neizbježne budućnosti građevinske industrije.